Uticaj Korona virusa na psihičko zdravlje: put od zabrinutosti do panike

Korona virus je prisutan već mesecima i mnogi od nas su imali više ili manje iskustva sa njim. Posle kratkog letnjeg predaha, sada smo opet u situaciji da moramo da smanjimo socijalne kontakte i pridržavamo se svih propisanih mera prevencije. Čovečanstvo su i ranije pogađale različite epidemije zaraznih bolesti. Međutim, pandemiju izazvanu virusom Korona karakteriše i jedna potpuno nova činjenica: svakodnevna izloženost ogromnom broju i prilivu novih informacija. Ne može da prođe par minuta a da se u nekom od sredstava informisanja ne spomene Korona. Slično je i u ostalim sferama života: na porodičnim skupovima, poslovnim sastancima, javnom prevozu… osnovna tema je Korona. Naravno, rezultat toga su brojne negativne emocije koje se kako vreme prolazi menjaju.

Na početku pandemije, glavna preokupacija većine ljudi je bila: Šta mogu da uradim da izbegnem zarazu?

Kako vreme prolazi, strahovi se sve više vezuju za neizvesnu budućnost: Kako će se situacija sa Koronom razvijati? Koliko će trajati? Kako će uticati na sve nas? Hoće li doći do ekonomske krize? …

U početku su se mnogi brinuli u vezi posledica virusa na telesno zdravlje, sada već raste zabrinutosti oko mogućeg efekta na psihičko zdravlje nas i naših voljenih.

Zašto ova situacija plaši ljude?

…strah je sada najčešća emocija sa kojom se suočava većina ljudi. Glavni razlog za strah je što se nalazimo u jednoj potpuno novoj situaciji. Za ovu vrstu situacija nemamo razvijene strategije prevladavanja ili iskustvo u sličnim situacijama na koje se možemo osloniti. Uz sve to, strah od Korone nije zamišljen i imaginaran. To je realna opasnost koja nas vreba iza svakog ćoška. Ako svakodnevno doživljavamo strah ili strepnju da ćemo se zaraziti, uz brojne šokantne vesti koje dobijamo, lako je upasti u jedan krug anksioznosti sa kojim se teško samostalno boriti. Prisilna izolacija kroz koju smo svi prošli je dodatno otežala socijalnu razmenu i podršku i pojačala ovakva osećanja. Uz sve to, okruženi smo i velikim brojem protivrečnih informacija o samom virusu. Ljudi su se podelili u više tabora: na one za i protiv izolacije, vaksere i antivaksere, uplašene i opuštene…

Šta možemo da učinimo da zajedno prevaziđemo ovu planetarnu krizu?Evo nekih saveta:

Smanjite priliv informacija

Već smo spomenuli kako na psihu utiče svakodnevno bombardovanje negativnim i katastrofičnim vestima. Nije moguće potpuno ignorisati obilje informacija ali je neophodno napraviti selekciju sredstava informisanja. Zapitajte se koja Vam sredstva informisanja nude kvalitetne i neophodne informacije a koja su tu da jure senzaciju i šire paniku. Ne preporučuje se potpuno otcepljivanje od informacija jer je znanje o situaciji ipak važan deo svesnog upravljanja i kontrolisanja iste.

Redukujte kontakte na društvenim mrežama

Ukoliko je moguće, budite u kontaktu samo sa onim ljudima, koji su dobri za vas, koji vas razumeju i bude u vama pozitivne emocije… Okružite se vedrim i pozitivnim ljudima, koji su spremni za pomoć kako biste se uzajamno bodrili i podržavali. Izbegavajte paničare, ljude sklone teorijama zavere i katastrofičnim predviđanjima.Većina teoretičara zavere prosto šire paniku, a ne nude neke predloge rešenja ove situacije i samo dodatno izazivaju nemir i zbunjenost. Izbegavajte i one koji vam prosto iz bilo kojeg drugog razloga ne prijaju. Ovi saveti se prvenstveno odnose na kontakte preko društvenih mreža ali nekad ih je zgodno primeniti i na ljude sa kojima uživo dolazimo u kontakt.

Skrenite sebi misli dok čekate rezultate testa

…ukoliko se telesno osećate dobro, veoma je važno da raznovrsnim aktivnostima odvratite pažnju sa čekanja rezultata. Potrebno je živeti u sadašnjem trenutku, organizovati sebi dan tako da smo okupirani nečim korisnim i nemamo vremena za preterano razmišljanje.Nema smisla gubiti se u tipičnim “Šta ako” mislima i strahovanjima. U tom kontekstu, značajno je preispitati svoje strahove i uraditi test realnosti. Postavite sebi pitanja: Šta se dešava ako je moj rezultat pozitivan? Kolika je verovatnoća da me to stvarno ugrožava?

Do sada smo saznali da su stariji ljudi pod rizikom, dok su mlađi i sredovečni ljudi uglavnom u minimalnom riziku i većinom imaju blag tok bolesti. Imamo utisak da je procenat smrtnosti ogroman, zato što se novinari utrkuju da nas obaveste o svakom pojedinačnom smrtnom slučaju. Znači, ima smisla upitati se: Šta će se stvarno desiti ako sam zaražen? Jedini pravi odgovor je pretpostavka da ćete dobiti dobru i odgovarajuću medicinsku negu i da će najverovatnije će tok bolesti biti umeren.

Budite tu za bliske ljude koji su zaraženi, pomozite im koliko je to moguće

…zaraženoj osobi treba staviti do znanja da iako se nalazi u karantinu, nije sama. Treba joj pomoći da shvati da je karantin dobar za nju i da ostajanje u karantinu predstavlja društveno odgovorno ponašanje. Pokažite osobi da ste tu redovnim razgovorima, nabavkom namirnica, spremanjem nekog jela, kolača ili je obradujete nekim malim poklonom. Prosto pokažite: ovde sam za tebe, dopisujemo se, šaljemo slike, ispomažemo se… i ova teška vremena će se uskoro završiti.

Ako ste Kovid pozitivni, trudite se da to racionalno prihvatite

Na psihu svakako utiče činjenica da ste Kovid pozitivni. Javlja se strah od ishoda bolesti, mogućih posledica, strah da ne proširite zarazu. Nije lako prihvatiti ni činjenicu da morate ostati u karantinu 14 dana, naročito ako se ne slažete sa ovom propisanom merom.Prvi korak je da prihvatite da je ostajanje u karantinu važan čin u borbi protiv ove pandemije. Poštovanje karantina predstavlja društveno odgovorno ponašanje koje nas ne stavlja u ulogu žrtve već osobe koja se bori sa pandemijom. Često cela ova situacija dovodi do osećanja ljutnje i besa koji se udruženi sa strahom i očajom mogu se razviti u iracionalne i disfunkcionalne misaone obrasce. U ekstremnom slučaju može doći do razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja koji se manifestuje kroz poremećaje spavanja i koncentracije, psihološkog uzbuđenja i napetosti kao i dorazvoja depresivnih simptoma.

Učinite sve da izbegnete stres, ljutnju, napetost i depresiju

Ukoliko se ne osećate dobro, pridržavajte se svih saveta lekara. Ukoliko imate blaže simptome ili vam je mera karantina propisana kao kontaktu zaraženog, onda je najvažnije da ostanete aktivni i u kućnim uslovima. Pomaže da napravite sebi neku dnevnu strukturu i plan aktivnosti. Važno je da dan ispunite raznovrsnim aktivnostima kako biste skrenuli misli na drugu stranu i zadržali osećaj da imate ispunjen i značajan dan. Takođe je važno da održavate zdrave socijalne kontakte, preko smartfona ili društvenih mreža. Ne treba da se izolujete i budete sami sa svojim strahovima i osećanjima, delite svoje misli i osećanja sa drugima. I u kućnim uslovima postoje načini da se umanji stres: gimnastikom, jogom, plesom ili bavljenjem nekim kreativnim umetničkim ili ručnim radom. Iskoristite slobodno vreme da pozavršavate neke obaveze za koje ranije niste imali vremena, pročitate neku dobru knjigu, skuvate neko složeno jelo, presložite fotografije i dokumenta, foldere na kompjuteru…

Kako online psihoterapija pomaže u krizi?Zašto bi ljudi trebalo da dobiju pomoć profesionalaca?

Upravo u ovakvom momentu, u ovim kriznim vremenima i izolaciji, značajna je pojava online psihoterapijske i savetodavne pomoći. Ne morate da napuštate vlastiti stan i izlažete se riziku od zaražavanja, već možete direktno iz kuće da komunicirate sa psihoterapeutom. U ponudi je više slobodnih termina, moguće je ostvariti kontakt praktično u bilo koje doba dana, uspostavljanje kontakta je jednostavno i proces savetovanja može da bude potpuno anoniman. Kontakt sa psihoterapeutom ili savetnikom Vam omogućava da pričate o svojim strahovima, bojaznima i nesigurnostima, da sredite svoje misli i radite na razvoju strategija prevladavanja, da naučite kako da se bolje nosite sa negativnim emocijama. U nastavku, kroz psihološku pomoć, dobijate šansu da iz ove krize izađete još jači i da izgradite nove resurse za prevladavanje nekih budućih kriznih situacija.